Ako vam kroz glavu prolaze rečenice poput: „nisam dobar“ ili „opet ću pogriješiti,“ vrlo vjerojatno koristite negativni unutarnji samogovor.
Povećajte si šansu za pobjedom koristeći pozitivni unutarnji samogovor.
Pozitivni unutarnji samogovor
Unutarnji samogovor, govoreći u terminima sporta, predstavljaju rečenice koje sportaš upućuje sam sebi prije, poslije i za vrijeme neke sportske aktivnosti (npr. „stisni još malo“, „izdrži“ i sl.). Ujedno, unutarnji samogovor predstavlja i izuzetno efikasnu tehniku iz paketa mentalnih vještina koje omogućuju sportašima da reguliraju svoje misli, emocije, samopouzdanje i izvedbu. Može se javiti kao pozitivan pa potiče sportaša na još bolju izvedbu, ali i kao negativan pa hendikepira sportaševu izvedbu. Upravo je negativni samogovor jedan je od glavnih uzroka pada kvalitete izvedbe tijekom sportskih aktivnosti.
Negativni unutarnji samogovor
Istraživanja pokazuju da se negativni samogovor najčešće pojavljuje u trenutku kada sportaš neočekivano izgubi bod/poen. Negativni unutarnji samogovor jedan je od glavnih razloga zašto se neki sportaši mnogo teže vraćaju u meč. Negativne rečenice poput „kako sam mogao tako glupo izgubiti poen“, „evo, sada ću izgubiti“, „sve što sam dobro napravio u meču sad je izgubljeno“… hendikepiraju sportaša i otežavaju mu nastavak meča. Ovakav negativan samogovor može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Što se točno događa za vrijeme negativnog samogovora i zašto on nije dobar?
Negativnim samogovorom sportaš si ruši samopouzdanje, koncentracija je usmjerena na negativne misli, a ne na tehničko-taktičke zadatke i game-plan. Možemo reći da se sportaš nalazi u nekoj vrsti „vakuma“ u kojem je fokus na negativnim mislima pa sportaš gubi motivaciju i koncentraciju. Ono što se najčešće dogodi jest da sportaš napravi još nekoliko grešaka u nizu.
Jedan od faktora koji razlikuje vrhunske sportaše od ostalih, upravo je sposobnost brzog prebacivanja iz negativnog samogovora u pozitivni samogovor ili iz negativnog samogovora na konkretne zadatke. Negativni samogovor javlja se kod svih sportaša neovisno o uzrastu, sportu ili razini profesionalnosti i to je normalno. Ono što je ključno jest vještina brzog prebacivanja iz negativnog u pozitivno stanje, tj. zamjenjivanja negativnih rečenica pozitivnim rečenicama kojima se sportaši ohrabruju i bodre.
Vrste pozitivnog samogovora
Postoje dvije vrste unutarnjeg samogovora koje se koriste za različite svrhe – instrukcijski samogovor i motivacijski samogovor.
Instrukcijski samogovor koristimo kada učimo neku novu vježbu ili usavršavamo neki pokret (npr. „Prebaci težište na prednji dio stopala i povećaj rotaciju kukova!“). Ovakav samogovor djeluje na poboljšanje izvedbe tako što povećava fokus, a pažnja je usmjerena na elemente važne za uspješnu izvedbu.
Motivacijski samogovor koristan je kada je sportašu potrebna dodatna energija za snagu ili izdržljivost i kada želi podignuti samopouzdanje („spreman sam“, „trenirao sam puno i naporno, i sad ću to pokazat“), povećati ustrajnost („izvući ću još to malo energije iz sebe“, „previše sam dao da bi sad na kraju odustao“) te se dovesti u pozitivno stanje prije, ali i za vrijeme natjecanja.
Prednosti ovih tehnika samogovora su to što sportaš prestaje razmišljati o posljedicama („što ako promašim?“) jer si ponavlja samo rečenice koje mu pomažu da ostane u sadašnjosti i razmišlja o tome kako trenutno izvesti pokret/zadatak što bolje.
Kako zamijeniti negativni samogovor za pozitivni samogovor
Kako bi eliminirao negativni samogovor, tj. negativne rečenice, sportaš ga prvo mora osvijestiti, a zatim svjesno i namjerno prebaciti pažnju na tehničke elemente koje treba popraviti. To mu pomaže da izbjegne ponavljanje iste pogreške. Mnogi sportaši imaju unaprijed pripremljen plan što će si govoriti ako se negativni samogovor javi prije natjecanja i što će si govoriti ako (i kada) se negativni samogovor javi za vrijeme natjecanja. Kontrolu unutarnjeg negativnog samogovora moguće je, osim tijekom treninga, uvježbavati i u svakodnevnim situacijama. Na taj način sportaš s vremenom razvija samoefikasnost i vjerovanje da može zaustaviti negativne misli i prebaciti ih na pozitivne onda kada je to potrebno.
Što se više uvježbava ovakva samokontrola, vrijeme prebacivanja iz negativnog u pozitivni samogovor postaje sve kraće.
Luka Škrinjarić, mag. psych.
Mentalni Trening, direktor
