Svaki sportaš koji je ikad dočekao prijelazni rok poznaje neizvjesnost. Telefon u ruci, glava puna pitanja, a odgovora nema. Gdje ću igrati? Hoće li uopće biti ponude? Što ako se ništa ne dogodi? Prijelazni rokovi su jedan od najstresnijih perioda u karijeri svakog profesionalnog sportaša, i to ne samo zbog logistike preseljenja ili pregovora o ugovorima.
Radi se o nečem dubljem, a to je da privremeno ne možeš kontrolirati vlastitu budućnost.
Neizvjesnost koja pritišće sa svih strana
Sportaši su naučeni planirati. Trening, prehrana, oporavak – sve je strukturirano i predvidivo. Prijelazni rok sve to ruši. Odjednom ne znaš hoćeš li za dva tjedna trenirati u istom gradu, s istim suigračima ili s potpuno novim timom negdje drugdje u Europi.
I dok sportaš čeka, pritisak dolazi sa svih strana. Mediji spekuliraju, navijači komentiraju, a svaki upitni post na društvenim mrežama percipira se kao osobni napad. Obitelj i prijatelji pitaju s najboljim namjerama, ali svako “i, što ima novo?” može biti nova doza tjeskobe.
A onda je tu još i onaj pritisak koji dolazi iznutra, onaj koji si sportaš sam nameće, jer vjeruje da bi u ovom trenutku trebao znati odgovor, trebao bi imati plan, trebao bi izgledati smireno. Taj unutarnji kritičar zna biti najglasniji od svih.
Kako ostati smiren – psihološki savjeti
Neizvjesnost nije moguće eliminirati, ali je moguće naučiti s njome živjeti. Ovo su neki savjeti koji bi ti mogli pomoći.
-
Razmotri sve opcije i pronađi pozitivne strane svake
Umjesto da se fokusiraš samo na onu jednu idealnu opciju, napiši sve realistične mogućnosti. Za svaku pronađi barem jednu pozitivnu stvar. Ova vježba tjera mozak iz moda preživljavanja u mod planiranja.
-
Radi vježbe relaksacije kako bi tijelo zadržalo homeostazu
Kada tjeskoba udari, tijelo ulazi u stanje uzbune. Izaberi jednu vježbu relaksacije ili kombiniraj nekoliko njih koje ti odgovaraju.
-
Osiguraj si “slobodne zone” u danu
Dogovori se s prijateljima ili obitelji da provedete vrijeme zajedno, ali bez razgovora o prijelaznom roku. To nije bijeg od stvarnosti, nego punjenje baterija da bi se lakše nosio sa stresom.
-
Ostani fizički aktivan
Čak i ako nema treninga s momčadi, tijelo i dalje treba kretanje. Trčanje, teretana, bazen – fizička aktivnost smanjuje kortizol i daje osjećaj kontrole u periodu kada je sve ostalo nesigurno.
-
Razgovaraj sa sportskim psihologom redovito.
Ako se tjeskoba ne smiruje ili počinje utjecati na san, apetit i svakodnevno funkcioniranje, razgovor sa stručnjakom nije slabost – nego jedan od najinteligentnijih poteza koje možeš napraviti za svoju karijeru.
—
Prijelazni rok, koliko god bio neugodan, prolazi. Ono što ostaje jest to kako si se nosio s njim i što si naučio o sebi u trenutku kada je sve bilo nesigurno. Neizvjesnost nije neprijatelj. Ona je dio igre. I svaki sportaš koji nauči s njom plesati i ne opirati se, stječe veliku prednost – unutar i izvan terena.