Sportaši se često bore s kontrolom vlastitih emocija i teško upravljaju događajima na terenu. Igra se odvija vrlo brzo, pritisak je golem, očekivanja rastu, a javlja se i napetost. Sve to može dovesti do pada u kvaliteti izvedbe. U takvim je situacijama vrlo lako izgubiti fokus i zaboraviti važne stvari, poput plana igre ili cilja koji želimo postići.
Usvajanje rutina u ponašanju
To je jedan je od načina na koji si sportaši mogu pomoći.
Prva situacija: Marko je na državnom prvenstvu i servira pri rezultatu 6:4. Osjeća pritisak na svom servisu i želi što prije privesti prvi set kraju. Jureći natrag prema osnovnoj liniji, zaboravlja se pravilno pripremiti. Njegov prvi servis završava u mreži. Dok ponovno uzima lopticu, osjeća kolika je važnost ovog poena i ruka mu se počinje stezati. Misli o dvostrukoj pogrešci preuzimaju kontrolu i, umjesto da se usredotoči na to gdje i kako servirati, on srlja u drugi servis, koji također završava u mreži. U roku od nekoliko minuta gubi cijeli set.
Druga situacija: Ivan se priprema za izvođenje jedanaesterca. Ostalo je vrlo malo vremena do kraja utakmice, a njegova momčad gubi 1:0. Suparnički navijači pokušavaju mu omesti pažnju i buka je nepodnošljiva. Zna da ima priliku vratiti svoju momčad u igru. Osjeća poglede suigrača na svojim leđima, skreće pogled prema semaforu, treneru i tribinama. Uzima loš zalet i puca još gore. Promašuje – utakmica je izgubljena.
Sportske rutine
Nakon ovih primjera loše izvedbe, pokušajmo objasniti kako su Marko i Ivan mogli bolje reagirati u svojim situacijama.
Rutine se sastoje od kratkih slijedova fokusiranih, namjernih radnji koje se dosljedno provode tijekom sportskih aktivnosti ili između poena, ovisno o sportu. Njihova je svrha poboljšati učinkovitost izvedbe na terenu. Da su Ivan i Marko usvojili rutine prije serviranja ili izvođenja jedanaesteraca, vjerojatno bi imali veći osjećaj kontrole, učinkovitije bi se smirili i povećali svoje šanse za uspješno izvršenje zadatka.
Rutine se mogu podijeliti na:
Rutine s izravnim utjecajem: Koje zbog svoje prirode i svrhe ostavljaju jasan trag na nekoj od dimenzija sportske spremnosti – fokusu, emocionalnom stanju ili samopouzdanju. Primjer je tenisač koji lagano poskakuje u mjestu i duboko udahne isti broj puta prije svakog servisa, što izravno utječe na fokus i izvedbu servisa.
Rutine s neizravnim utjecajem: Rutine koje ne utječu izravno na samu izvedbu, ali njihovo provođenje stvara dugoročan osjećaj stabilnosti i sigurnosti. Primjer je uvijek slušanje iste pjesme tijekom zagrijavanja prije utrke, što pojačava osjećaj sigurnosti i spremnosti.
Sportaši bez rutina podložniji su tome da ih pritisak preplavi, pri čemu se fokusiraju na distraktore umjesto na čimbenike koji povećavaju njihove šanse za uspjeh. Razvijanje i održavanje rutina pomaže u blokiranju neželjenih smetnji i pojačava koncentraciju na ključne aspekte igre.
Jedan od načina korištenja rutina jest njihova podjela na četiri koraka:
- Pozitivna reakcija – nakon završenog poena ili akcije, usmjerite se na pozitivan samogovor, govorom tijela pokažite staloženost i smirite se, bez obzira na to jeste li poen dobili ili izgubili.
- Relaksacija – usmjerite pažnju na disanje i stavite broj otkucaja srca pod kontrolu.
- Plan igre – ostanite fokusirani na sadašnjost i na ključne detalje koji utječu na izvedbu, usmjeravajući pažnju na sljedeći poen ili akciju.
- Automatski pokret – u bilo kojem sportu, ovo je znak koji sportašu govori da je vrijeme za prekid razmišljanja i početak automatskog djelovanja.
Na prvu se ovo može činiti kao mnogo posla u ograničenom vremenu koje sportaši imaju na raspolaganju, ali uz vježbu, izvođenje rutine postaje prirodan dio igre.
Naravno, ovo je samo jedna od metoda razvoja rutina. Najučinkovitiji je onaj pristup koji najbolje odgovara samom sportašu. Izuzetno je važno zapamtiti da rutine treba dosljedno slijediti u svim situacijama, a ne samo kada je pritisak visok. One pomažu u održavanju fokusa na čimbenike ključne za uspješan ishod, čak i u stresnim uvjetima.
