Kako reagirati na pogrešku

Luka Škrinjarić

·

Sportski psiholog

·

kako bolje reagirati na frustraciju, mentalni trening blog

Često nas sportaši pitaju što je bolje napraviti u situaciji visokog intenziteta napetosti; izbaciti frustraciju ili zadržati sve u sebi? Da li je bolje i lakše kada „svu“ frustraciju izazvanu određenom greškom, sudačkom odlukom ili gubitkom poena izbacimo van svog tijela? Ili kada nastojimo zatomiti, „progutati“ emociju?

Bacanje reketa

Sportaši na van reagiraju na razne načine: psovkom, glasnim svađanjem sa sobom ili suigračima/sucima, bacaju ili udaraju određene predmete. A ponekad i koristeći vlastito tijelo ili dijelove svoje opreme. U nekim sportovima ove vanjske reakcije na frustraciju su vidljivije pa su nam iz tog razloga poznati primjeri tenisača koji lome rekete ili nogometaša koji udara reklamne natpise uz teren. Zatomljivanje ili pokušaj „gutanja“ emocije nam nije toliko vidljiv iz razloga što sportaši nastoje na van izgledati hladno makar iznutra gore od emocija. Svakako, ovo je vječno pitanje na koje ne postoji lagan odgovor da li je bolja prva ili druga opcija.

Fokus

Što se događa s fokusom tenisača koji baci ili lomi reket? Što se događa s fokusom nogometaša koji nezadovoljan odlukom suca raspucava loptu na tribine?

Događa se gubitak koncentracije, gubi se iz misli plan igre i fokus točke nestaju. Slični simptomi pojavljuju se i u sportaša koji želi zatomiti svoje emocije tako da ih ne pokazuje na van, ali iznutra gori od negativne pobuđenosti. Izbacivanje frustracije na van ima učinke trenutnog olakšanja, no dugoročno ne pomaže sportašu da napreduje. Također, želimo li biti sigurni da ćemo svaki puta negativno reagirati, samo je potrebno uvježbavati negativnu reakciju. Nakon određenog broja ponavljanja, naš mozak će svaki puta odabrati onu reakciju koja tada dolazi kao uobičajen odgovor. Posljedica manjka koncentracija jesu i češće pogreške. Tada brzo ulazimo u začarani krug: pogreška – negativna reakcija – smanjena koncentracija – pogreška.

Zamjenske reakcije na frustraciju

Ono što mi nastojimo prenijeti svojim sportašima jest treća opcija – zamjenske reakcije na frustraciju.

Zamjenske reakcije formirane su kako bi sportaši na kvalitetan način reagirali kada se dogodi nešto što oni sami procjenjuju da je loše te da ih stavlja u stanje negativnih emocija. Kada govorimo o kvalitetnom reagiranju pritom želimo da sportaš ostane fokusiran na zadatak te da se „resetira“. Zamjenske reakcije stoga imaju svrhu prevencije (da uopće niti ne dođe do visoke frustracije), ali i smanjivanja trenutne frustracije.

Primjeri zamjenskih reakcija

  • usmjereni pokret – ponovimo pokret koji smo malo prije napravili, ali ovaj puta pravilno. Ako je neki tenisač odradio krivi zadnji forhend, tada prije početka sljedećeg poena „odradi“ još nekoliko forhenda bez lopte. Ovaj put upravo onako kako je zamislio i prvi puta. Ono što je u pozadini jest da mozak upamti zadnji pokret koji smo sada izveli baš onako kako treba, a ne pogrešku koju smo napravili.
  • odgođena reakcija – često puta ako negativnu reakciju odgodimo samo malo, to nam je već dovoljno da ne napravimo neku nepromišljenu glupost. Sportašima kažemo da kad već osjete toliku razinu frustraciju da moraju loše reagirati, neka prije toga samo izbroje od 10 do 1. Ako i dalje žele negativno odreagirati, slobodno….no to se rijetko događa.
  • shake it off – zamislite da je sva frustracija nakupljena u tijelu poput snijega na vašoj kabanici, sada nekoliko puta poskočite, protresite ruke, noge i glavu i zamislite da sva napetost pada s vašeg tijela.
  • nazvati situaciju smiješnim imenom – princip na kojem funkcionira ova vježba jest prebacivanje negativnog u pozitivno. Ako sami sebi kažete: „Pozelenio sam kao Hulk“, možda ćete se uspjeti u tom trenutku nasmijati i prebaciti fokus na ono što vam pomaže da se vratite u bolju zonu.
  • autoironija – vjerojatno najteža zamjenska reakcija. Ova definitivno nije za svakoga, a pogotovo za one sportaše koji na ovakav način vrijeđaju sami sebe dok su u crvenoj zoni. No neki sportaši uspiju se nasmijati sami sebi ili čak i narugati. Pa će tako netko reći: „Bravo Marko, odlično dodavanje, poput nogometnog reprezentativca Andore :)“.

Nakon svake zamjenske reakcije, fokus se prebacuje na sadašnjost, na ovdje, na plan, na ritual ili fokus točke. Kao što smo rekli, ciljevi zamjenskih reakcija su prevencija. Kao i za svaku vještinu, i za ovu je potrebno vrijeme, posebno ako ste godinama učili mozak da reagira na krivi način.

Želiš primijeniti ovo u praksi?

Članak ti je bio koristan i zanima te rad s nama? Javi nam se.
Ako prvo želiš istražiti kako radimo, klikni ovdje za više informacija:

Povezani članci

atletičarka u mentalnom zagrijavanju prije trke

Sportaš si, ali nisi samo to

Postoji jedna suptilna, ali ključna razlika između sportaša koji živi za sport i sportaša čiji
overexhausted athlete thinking about changing team

Kad promjena kluba znači promjenu svega

Za sportaše koji mijenjaju sredine, sposobnost uspostavljanja i održavanja društvenih odnosa u različitim sredinama ključna
sportaš u fokusu za vrijeme igre

Sportska karijera je prolazna, diploma ostaje vječno

Sportska karijera često se doima kao luksuzni način života, no iza blještavila medalja i trofeja

Spreman za mentalni iskorak?

Prvi razgovor je informativan, traje 15 minuta i bez obaveze je.