2020. – testiranje granica što nas čini ljudima

Što reći o 2020. godini, kako je opisati? – Gadna, usrana (pardon na „francuskom“), nikad gora i čudnija godina, tko ju izmisli, ne ponovila se…

Vjerujem da ćemo se svi složiti s ovime te još nadodati desetak prigodnih pridjeva i opisa godine za pamćenje, nažalost, ne po mnogo dobrih stvari.

Samo da ukratko rekapituliramo samo neke od dobro poznatih negativnih strana 2020. godine, prvenstveno za sport:

  • početak epidemije COVID-a
  • proljetni lock down
  • obustavljanje gotovo svih sportskih aktivnosti
  • zagrebački potres 3. mjesec
  • obustava OI u Tokiu
  • obustava nogometnog EURA i brojnih ostalih natjecanja u svim sportovima
  • drugi lock down i obustava sporta za većinu mlađih kategorija
  • ponovni razorni potres u 12. mjesecu

Još je svega dan do kraja 2020. pa se nadamo da se više ništa neće dogoditi u ovih nekoliko sati.

sunbeam-photography-h6qnnmbkLBU-unsplash

Godina najbolja za zaborav, ali godina koja će se ostati u kolektivnom pamćenju ljudske vrste. Godina u kojoj smo vjerojatno po prvi puta osjetili koliko smo mali i nevažni pred utjecajima prirodnih katastrofa i nedaća.

Dakako, svjesni smo da su sve ove nedaće po pitanju našeg glavnog interesa – sporta, samo mali dio cijele slagalice. Mnogo važniji i teži su gubici ljudskih života, ugrožena egzistencija i mnogo drugih životnih tegoba koje su proizašle u 2020. No, svatko gleda iz svoje perspektive.

Drugačija perspektiva na 2020.

Ne, ne pokušavamo uljepšavati godinu iza nas te umanjivati probleme koji su nas snašli. Posebno neodgovorno bi bilo prema svima koji su izgubili mnogo više od treninga ili natjecanja. No, za početak pokušajmo zauzeti malo drugačiju perspektivu. Pokušajmo malo izaći iz naših okvira i staviti se samo 120 godina unazad.

smart-IM0GHpsjJic-unsplash

  1. je, dobrodošao na svijet

Godina je 1900., ajmo reći da eto za potrebe ove usporedbe, živiš u Americi. Super, zar ne? Pa….zavisi. 1914. ulaziš u pubertet, počinje 1. svjetski rat, imaš 14 godina i možda te se to ne tiče toliko, sa tvojih 18 godina prvi svjetski rat završava odnoseći 22 milijuna ljudskih žrtava. 1918. počinje i zamisli sada, još jedna epidemija, španjolska gripa odnosi još 50 milijuna života do tvog 20. rođendana. 1929. misliš da je najgore iza tebe, u punoj si snazi, preživio si svjetski rat i razornu epidemiju, BAM! Počinje velika financijska depresija. Do tvoje 33. godine svijet je na rubu kolapsa. No dobro, valjda je sada najgore iz nas….kad ono nakon samo 6 godina, točnije 1939. u srcu Europe počinje se zakuhavati još jedan svjetski rat koji odnosi 75 milijuna ljudi do tvog 45. rođendana. Do kraja tvojih 40ih traje epidemija velikih boginja koja odnosi još 300 milijuna ljudi! 1950. počinje Korejski rat (5 milijuna), od 1955. do 1975. traje vijetnamski rat (4 milijuna). Na tvoj 62. rođendan traje hladnoratovska kubanska kriza i ne znaš da li će svijet doživjeti sutra. Ajde nekako se i to na sreću sredi.

Kad sve zbrojimo i oduzmemo, nešto ispod pola milijarde ljudi nije dočekalo tvoje godine, a ti si uspio preživjeti 2 svjetska rata, 2 epidemije, financijski kolaps i još 2 rata. PERSPEKTIVA, zar ne?!

Ok, da, nisi rođen 1900. i nisi rođen u Americi. No, siguran sam da shvaćaš poantu. Danas je teško, no prije je također bilo gadno. Možda i mnogo gadnije nego sada, makar su svakome njegove muke najteže…Ali, kako smo preživjeli ranije? I ako jesmo preživjeli ranije, možemo li preživjeti i sada?

nadine-shaabana-votwQUV9ts4-unsplash

DA, definitivno možemo. Ako nas je išta povijest naučila to su sljedeće pouke koje ne smijemo zaboraviti pa čak niti krajem 2020.:

Otpornost/Čvrstoća

Od svih znanih inteligentnih oblika života, ljudska vrsta je najotpornija. Na bilo što. Mi ljudi u stanju smo preživjeti sve i svašta. Koliko god krhki sada izgledali. Često ne znamo što smo sposobni dok to ne prođemo. U stanju smo napraviti predivne stvari, izgraditi život tamo gdje ništa ne postoji, otići u svemir, uhvatiti se u koštac s bolestima koje su nas ubijale stoljećima, preživjeti ratove, epidemije, krize, krahove, odtugovati gubitke najmilijih. Ne bez posljedica, no spremni smo preživjeti.

Fleksibilnost

Mi ćemo se uvijek snaći, gdje god i što god se desilo. Posebno mi Hrvati ili ljudi s područja Balkana…ako je nešto u genetskom kodu naroda ovih prostora onda je to nevjerojatna razina snalažljivosti. Prilagodba je osnovna kvaliteta ljudskog roda, a onda kad se prilagodba testira upravo su katastrofične situacije. One situacije kojima svjedočimo danas.

Jedinstvo

Divna karakteristika koja se testira onda kad je najgore. O čemu diskutirati nakon što svjedočimo razmjere pomoći cijele zemlje, upućene potresom zahvaćenim područjima. Ma koliko god mi Hrvati volimo kukati, „njurgati“, biti vječni skeptici ili dežurni „hejteri“; kad god je kriza ujedinimo se i pokažemo ono najljepše u ljudima.

tim-marshall-cAtzHUz7Z8g-unsplash

Nada

To je opet ono duboko ljudsko u nama. Ako izgubimo nadu jednim dijelom postajemo malo manje ljudi. Dok god ima nade, ima i načina, ima i spasa. Nada je ono što nam možda zadnje ostaje i čini nas ljudima. Nada u bolje sutra, nada u novo, nada kao vjera u vlastite sposobnosti, u nas same. Opet to je ono što nam nitko ne može uskratiti doli nas samih.

Godina je na izmaku, oni koji imaju običaj to raditi malo će ju rekapitulirati, sagledavši loše ali nadamo se i dobre strane. Neki će razmisliti o 2021. Sportaši, vi ćete definitivno postaviti ciljeve i put kako ih ostvariti.

Danas nije važno da li si sportaš, roditelj sportaša, rekreativac, trener ili osoba van ovih kategorija, na kraju dana svi smo ljudi i dijelimo genetski kod. Što god i kako god bilo, preživjeli smo 2020., nadam se da ćemo za koju godinu možda i malo vedrije gledati na istu. Onako kako mi ljudi to običavamo raditi kad s odmakom gledamo na nedaće života.

immo-wegmann-U2sp_4k9gIc-unsplash

Ne zaboravite, OTPORNOST, FLEKSIBILNOST, JEDINSTVO i NADA su ono što nas čini ljudima, što nas čini nepobjedivima usprkos svemu.

Neka vam je svima sretna 2021. godina!

Luka Škrinjarić

Luka Škrinjarić, mag. psych.

 

Komentari