Važnost postavljanja ciljeva

Često puta u životu čuli smo ili sami izgovorili rečenicu: „Najteže je nešto započeti!“ S time bih se definitivno složili, no također, druga često spominjana fraza jest: „I najdulji put počinje prvim korakom.“ Dakle, pitanje se postavlja koji je to prvi korak i kako ga napraviti? Odgovor glasi: pravilno postaviti ciljeve jer ciljevi su izuzetno snažni motivatori našeg ponašanja. Ukoliko ne znamo gdje želimo doći, naš cilj će nam definitivno veoma brzo izmaknuti. Nebrojeno puta odredili smo si ciljeve poput: „Smršavit ću“, „Vježbati ću“, „Dati ću sve od sebe“, „Pokušat ću što više“ ili „Postat ću bolji sportaš“…Svi ovi ciljevi imaju nešto zajedničko a to je da niti jedan nije pravilno postavljen kako bi ga što bolje mogli slijediti i kako bi nas što više motivirao. Popularna teorija postavljanja ciljeva kaže da svaki dobro postavljeni cilj mora ispunjavati

SMART kriterije:

 

S – specific/specifičan

M – measurable/mjerljiv

A – attainable/dohvatljiv

R – realistic/realan ili osobno važan

T – time bound/vremenski ograničen

Krenimo redom, izuzetno je bitno da naši ciljevi budu što specifičniji. Na ovom koraku veoma je lako pogriješiti te postaviti cilj opširno i neprecizno. Kada je cilj postavljen na način: „Na treningu ću dati sve od sebe“, tada se veoma lako izgubimo u dostizanju tog cilja. Potrebno je odrediti točne segmente na kojima ćemo raditi i način kako ćemo to postići. Potom, moramo odlučiti kako ćemo mjeriti da li je cilj ispunjen ili ne. Za primjer vježbanja: odraditi ću 5 serija x 25 trbušnjaka. Na ovaj način znamo gdje se trenutno nalazimo tj. koliko smo upješni u ostvarenju našega cilja, samim time naša motivacija raste a ostvarenje cilja čini se dohvatljivije.  Sljedeći korak jest postaviti naš cilj da nam bude dohvatljiv i osobno važan. Stoga, ciljeve postavljamo na početku našeg započinjanja aktivnosti te po mogućnosti u dogovoru sa drugom osobom kako bi bili što objektivniji. Nema puno smisla postaviti cilj koji nikako ne možemo ostvariti i koji nam nije osobno važan, no također nema niti smisla postaviti cilj koji nam nije dovoljno izazovan da nas motivira njegovo ispunjenje. Posljednji zadatak jest postaviti naš cilj u vremenski okvir, zadati si realno vrijeme u kojem ćemo ga ispuniti. Kada to vrijeme istekne, na red dolazi evaluacija odnosno sagledavanje da li smo ostvarili cilj. Ukoliko je odgovor pozitivan tada se prisjetimo što smo radili dobro i nastavljamo dalje, ali ovaj puta još bolje. No, ukoliko je odgovor negativan, tada sagledamo u čemu smo griješili te moderiramo način ispunjenja cilja. Evaluacija je korak  koji ne smijemo preskočiti jer na temelju te procjene planiramo svoj daljnji put i zadajemo svoje nove, pravilno postavljene ciljeve.

luka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Luka Škrinjarić, mag.psych.

Komentari

Dogovorite besplatni informativni sastanak!

Dogovorite pola sata besplatnog informativnog sastanka i saznajte više o načinu rada te tehnikama i alatima Mentalnog Treninga.

Dogovorite sastanak