Što očekujete od sebe kada dolazite na trening? Čemu se nadate? Što trener očekuje od vas sportaša? U kakvom stanju dolazite na trening? Da li ste na treningu uvijek u idealnoj zoni te kako tu zonu postižete? Kako je to kad niste u zoni? Ovo su samo neka od pitanja koja su nas uvijek zanimala, a kroz rad sa sportašima došli smo i do nekih odgovora.
Zona u sportu
Većina sportaša složit će se da od sebe očekuju dati najviše što mogu na tom treningu, da budu koncentrirani, uspješni, da naporno rade i malo po malo pomiču granice. Nadaju se određenoj vrsti ili načinu treninga, ali i da će biti u prilici izvršiti svaki zadatak koji je pred njima. Treneri pak imaju svoja očekivanja; očekuju da se sportaši drže postavljenih pravila, da ih slušaju, da budu koncentrirani, visoko angažirani, da ne preispituju njihove metode rada.
Ono što je tema ovog teksta upravo je ulazak u zonu koja na treninzima sportašima često izmiče. Zona je, dakako, za svakog sportaša veoma različit pojam. Za nekog sportaša zona na treningu znači da je samopouzdan, prisutan u trenutku, koncentriran i opušten. Dok će za nekog drugog sportaša elementi zone biti drugačiji.
Činjenica je da sportaši često nisu u zoni, posebno na početku treninga. Ponekad su svjesni toga, a ponekad zna proći i pola treninga prije nego osvijeste da je nešto potrebno mijenjati.
4 koraka
U našem radu formirali smo 4 koraka, odnosno pitanja kroz koja sportaši prolaze na samom početku ili neposredno prije svakog treninga:
- Gdje sam?
- Kako se osjećam?
- Što želim?
- Kako ću to postići?
Pitanja su na prvu veoma jednostavna, čak pomalo i smiješna s obzirom da je odgovor na neka uvijek isti i nikad se ne mijenja. Prva dva pitanja usmjerena su na osvještavanje prostora i stanja u kojem je sportaš došao na trening, a posljednja dva su usmjerena na postavljanje ciljeva upravo za taj trening.
Prvo pitanje je redovito najsmješnije sportašima jer zašto ga postavljati ako svaki puta, svaki trening trenirate u istoj dvorani/stadionu/bazenu…To može biti istina, no ne dolazi svaki sportaš na svoj trening jednako svjestan činjenice da je sada potrebno prebaciti se u drugi mod, trening mod. Svaki prostor posjeduju određenu energiju i pravila. Kada ste u bolnici ili školi znate kako se treba ponašati, slično je i s vašim mjestom treniranja. Kada osvijestite što vas okružuje i preplavite vašu pažnju detaljima (sve što vidimo/čujemo/osjećamo) tada vam postaje jasnije da više niste na ulici, u školi ili doma, već ste kročili u okruženje gdje postoje druga pravila i očekivanja, vaša vlastita i trenerova.
Logičan nastavak je drugo pitanje jer ne dolazite na trening uvijek u istom raspoloženju, dapače, vaše raspoloženje, nivo motivacije ili koncentracije može veoma varirati od treninga do treninga. Varijacije su češće ako ne osvijestite svoje stanje. Kada ste svjesni da ste pred trening umorni ili uspavani tada možete poduzeti nešto da razbudite vaš središnji živčani sustav, npr. napraviti eksplozivnije zagrijavanje. Ako je stvar trenutno nerješiva, već samim osvještavanjem možete je nastojati staviti u drugi plan i usmjeriti se na nešto mnogo važnije za trening.
Treće i četvrto pitanje su stvar postavljanja ciljeva za trening. Što želite postići ovim treningom, koji vam je kratkoročni cilj, na kojim stvarima radite, što razvijate? Za trening na kojem želite imati visoku koncentraciju, ciljevi su neophodni jer vas usmjeravaju tamo gdje želite doći. No, krajnji cilj će često ostati neostvaren ukoliko nemate put do toga cilja. Put do ostvarivanja cilja i svjesnost u trenutku izvođenja aktivnosti postižemo fokus točkama na koje se u trenutku usmjeravamo. Naši sportaši svjesni su kapaciteta vlastite pažnje pa stoga uvijek biraju 2-3 fokus točke na koje će se usmjeriti.
Ukoliko želite brže i češće ući u zonu na treningu, pokušajte osvijestiti prostor koji vas okružuje, promotrite u kojem emocionalnom i fizičkom stanju dolazite na trening. Ako ono nije idealno nastojte ga promijeniti na bolje. U konačnici zadajte si određene ciljeve za svaki trening i definirajte koje su najvažnije stvari na koje se trebate usmjeriti prilikom ostvarivanja tih ciljeva.
Luka Škrinjarić, mag. psych.
Mentalni Trening, direktor