Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji je završeno. Medalje su podijeljene i proslavljene, dočeci proživljeni. Vrijeme je da se vratimo u normalu. Ali…vrijeme je i da izvučemo nekoliko pouka s ovog prvenstva. Bio netko nogometni fan ili ne, sportaš grupnog ili individualnog sporta, vjerujemo da svatko može izvući univerzalne pouke primjenjive u sportu ali i mnogo šire od samog sporta.
Mi smo sastavili vlastitu listu pouka iz Rusije:
- Favoriti ne pobjeđuju uvijek – oni s više novaca, većom tradicijom, boljim uvjetima pobjeđuju na duge staze. Profesionalni sport jest veliki business ali na kratke staze moguće je pobrkati karte i onim najvećima.
- Angažman uvijek dolazi prije rezultata – rad, trud, angažman jest gorivo koje pokreće motor. Svi oni treninzi koje nitko ne gleda. Svaki onaj trenutak kada si došao do svoje granice, prešao je i time probio svoje barijere. Možda najbolji primjer je gol Mandžukića u finalu. Pitamo se koliko je golova u seniorskoj karijeri zabio na ovakav način? Vjerujemo da se može izbrojati na prste jedne ruke. A koliko je tek ovakvih šprinteva na golmana istrčao u karijeri? Nebrojeno. I onda se tako nešto dogodi u finalu svjetskog prvenstva. Nikad ne gubi nadu!
- Prvo dolazi vizija a onda cilj; dok rad daje potrebno samopouzdanje – nema ništa bez početne ludosti, vizije 2-3 ljudi. Onda vizija dobije put kroz ciljeve, san se pretvara u korake koje je potrebno slijediti. Ono što daje začin cijelom putu jest rad. Dobar, kvalitetan rad čini ciljeve dostižnima, a početnu ludu viziju pretvara u stvarnost.
- Čak i najveće stvari su moguće ako postoji zajedništvo, talent, rad i stručnost iza toga – ako bi birali recept za uspjeh u sportu on bi brojao upravo ove sastojke. Sport nije slučajnost, sport je pronalaženje načina kako biti bolji u svakom segmentu.
- Tim je uvijek ispred pojedinca a poniznost je odlika najvećih – koliko god ludo zvučalo, tim je ispred pojedinca čak i u pojedinačnim sportovima. Nitko ali nitko ne pobjeđuje sam, uvijek postoji tim, makar taj tim bili trener, mama i tata. Za najveće rezultate poniznost je preduvjet jer ne postoje najveći a da nisu doživjeli mnogobrojne poraze. Tko nije razvio dovoljno poniznosti da bude velik u porazu, nikada neće biti velik ni u pobjedi.
- Ne moraš uvijek igrati najbolje da bi pobijedio – pobjede su moguće i kada ti nije najbolji dan. Nemoguće je uvijek igrati dobro. S druge strane, možeš igrati najbolje i izgubiti. Veliki su oni koji igraju loše taj dan ali uspijevaju pobijediti. Perfekcija nije moguća uvijek iznova.
- Podrška je iznimna snažna energija – podrška pomiče planine i pomaže u ostvarivanju snova. Pred TV ekranom nitko nema direktan utjecaj na ishod, ali indirektno bome ima.
- Nije bitno koliko si mali, već koliko su veliki tvoji snovi i rad koji ulažeš u njihovo ostvarenje – tko nije kao mali sanjao o ostvarivanju sportskih visina taj nije niti postao profesionalni sportaš. Snovi nam daju energiju, potencijal, pogone nas ali rad je onaj koji nas izvlači na pravi put.
- Nije gotovo dok nije kraj, a ponekad postoje i produžeci – prvih 5 minuta traje jednako kao i zadnjih 5 minuta. Vrijeme je u ovom slučaju konstanta. Jedino se naša percepcija razlikuje. U jednoj utakmici u prvih 5 minuta pala su 2 gola, zašto ne bi i zabili 2 gola u zadnjih 5 minuta? Predaja, posustajanje, ne smiju postojati u rječniku sportaša jer sportska čuda se dešavaju, ali jedino ako ih zaslužiš!
- Glava uvijek gura dalje od tijela – sportaši cijeli život grade i čuvaju svoje tijelo, ali indirektno razvijaju i svoju glavu – najvažniji „mišić“. Izračunali su da smo uz sve produžetke odigrali utakmicu više nego Francuzi…no u finalu svjetskog igra glava, a tijela samo sluša. Često nismo svjesni svojih granica, a limiti koje si postavljamo su samo u našoj glavi.



Luka Škrinjarić, mag. psych.
Mentalni Trening, direktor





