Za početak ove teme idemo definirati što tim uopće jest – skupina ljudi sa zajedničkim ciljem. No, tim je puno više od toga. Tim djeluje kao jedno, svi članovi osjećaju pripadnost i međusobno su povezani i zajedno idu ka ostvarenju svog cilja.
Vrlo zanimljivu definiciju pobjedničkog tima dao je slavni trener američkog nogometa Vince Lombardi:
Prvo, igrač mora znati osnove igre i kakva je njegova uloga na terenu. Drugo, igrače treba pritegnuti. To je disciplina. Moraju igrati kao tim, a ne kao gomila pojedinaca. Ne trebaju nam primadone. Treće, igrači se moraju voljeti. Poznavanje osnova igre i disciplina često nisu dovoljni. Svaki igrač mora imati na umu momka kraj sebe i misliti: „Ako ne zaustavim ovog tipa, slomit će Paulu nogu. Moram dobro obaviti svoju zadaću, tako da Paul može izvršiti svoju.“ Razlika između osrednjosti i izuzetnosti jest u osjećajima koje ti momci gaje jedan prema drugome. Ako su igrači prožeti osjećajem solidarnosti, onda će pobijediti!
Ono o čemu Lombardi govori je kohezivnost, tj. sposobnost članova tima da djeluju zajedno u smjeru postizanja zajedničkog cilja. Kohezivnost dijelimo na dvije vrste: emocionalnu i funkcionalnu.
Funkcionalna kohezivnost
Funkcionalnu povezanost možemo izjednačiti s timskim radom. Za ovu vrstu kohezivnosti je bitno da svatko ima jasne zadatke i dobro definiranu ulogu u timu. Očituje ju dobra suradnja među članovima tima i usmjerenost na izvođenje zadataka.
Emocionalna kohezivnost
Emocionalnu povezanost pak možemo izjednačiti s timskim duhom. Ovu vrstu kohezivnosti obilježava zajedništvo, identifikacija s timom i dobri odnosi među suigračima. Također, kada je ova vrsta kohezivnosti visoka onda igrači provode i jako puno vremena zajedno izvan sportskog okruženja.
Zašto klubovi uglavnom dobivaju reprezentacije
Kada uzmemo primjere vrhunskih klubova, možemo vidjeti vrlo visoku funkcionalnu kohezivnost, no nije uvijek visoka i emocionalna kohezivnost. Primjeri koje možemo iščitati između redova medijskih napisa kako su igrači u svađi, nisu u dobrim odnosima međusobno, no na terenu funkcioniraju jako dobro. Obrnutu situaciju kada je funkcionalna kohezivnost niža, a emocionalna vrlo visoka, možemo često vidjeti u rekreativnim ekipama. Tamo pričamo o pravim škvadrama i njihov jedini cilj je u pravilu druženje. Drugi mogući primjer jesu reprezentacije u kojima je emocionalna povezanost uglavnom visoka, no zbog malog broja zajedničkih treninga razina funkcionalne kohezivnosti je niža. To je ujedno jedan od razloga što u rijetkim prilikama utakmica reprezentacije protiv kluba, uglavnom pobjeđuju klubovi jer su uigraniji, neovisno o individualnoj kvaliteti najboljih pojedinaca reprezentacije. Dakako, najbolje rezultate, te vrhunske ekipe definitivno obilježavaju visoke razine emocionalne i funkcionalne kohezivnosti. Koliko je bitno održati kohezivnost na visokoj razini nam može dokazati i primjer Sir Alex Fergusona koji je „otjerao“ Beckhama iz Manchestera upravo zbog narušavanja kohezivnosti i stavljanja sebe ispred ekipe.
Kako raditi na funkcionalnoj kohezivnosti?
U svrhu povećanja funkcionalne kohezivnosti možemo s timom napraviti radionicu u kojoj svi zajedno definiraju zadatke i uloge svakog pojedinog igrača. Često se neki zadaci podrazumijevaju i smatra se kako je igračima jasno što treba činiti, no upravo zbog ovog „podrazumijevanja“ dolazi do nesporazuma. Također, možemo zajedno odrediti timske ciljeve za sezonu, ispisati podciljeve koji nam pomažu u ostvarenju tih glavnih ciljeva te svakodnevne zadatke koje sportaši trebaju ispunjavati kako bi se približili glavnim ciljevima.
Kako raditi na emocionalnoj kohezivnosti?
Za povećanje emocionalne kohezivnosti možemo napraviti radionicu u kojoj sportaše potičemo na izražavanje i dijeljenje svojih emocija i razmišljanja jednih s drugima. Također, možemo organizirati i neke zajedničke aktivnosti van sportskog okruženja koje pomažu ojačati odnose između članova tima, kao što je strukturirani team building.
Koja kohezivnost je važnija?
Kada pričamo o profesionalnom sportu, funkcionalna povezanost je definitivno nešto bez čega uspjeh nije moguć. Igrači moraju znati koje su im uloge, zadaci i ciljevi koje žele ostvariti. No, ono što čini vrhunske timove nije samo visoka funkcionalna kohezivnost već i visoka emocionalna povezanost koja se očituje u zajedništvu i potpori koju suigrači daju jedni drugima. Sigurno ste čitali o timovima i trenerima koji su osim savršenog slaganja na terenu, igračima uspjeli ugraditi odgovornost jednih spram drugim i osjećaj pripadnosti da će sve napraviti jedni za druge.
Grupni procesi u timu veoma su složeni, prepoznajte za početak koje su jake i slabe strane vašeg tima i pritom se nemojte bojati organizirati timski sastanak i postaviti jednostavno pitanja na koja ćete možda dobiti neuobičajene odgovore. Ponekad je to mnogo bitnije i korisnije nego napraviti još jedan trening. Radite na kohezivnosti svog tima i ne prepuštajte ovaj dio slučaju.
Sanja Petrić, mag. psych.
