Biti prisutan u trenutku znači usmjeriti svoju svijest na sada i ovdje. To može biti vrlo osnažujuće, a radi se o prihvaćanju svakog trenutka u danu upravo onakvim kakav on jest. Ovo je srž mindfulness-a. Zadnjih godina puno se priča i istražuje te postoji sve veća svjesnost oko pozitivnih doprinosa meditacije. No, jesi li znao/la da se mindfulness može koristiti i u sportu? Mnogi sportaši primjenjuju ovu praksu u svojim karijerama i životima, no znate li koje su točno koristi i što je uopće mindfulness?
Što je mindfulness meditacija?
Mindfulness je osnovna ljudska vještina da budemo u potpunosti prisutni, svjesni gdje se nalazimo i što radimo, a ne pretjerano reaktivni ili preplavljeni onim što se događa oko nas. Također, odnosi se na trenutke čiste svjesnosti naših misli, emocija ili stvari, ali oslobođenih od značenja koja im inače automatski pridajemo. Tijekom prakticiranja mindfulness meditacije, misli se označavaju kao jednostavna prolazna stanja u umu koja ne zahtijevaju akciju. To stvara “prostor” između nečije percepcije i nečijeg odgovora te omogućuje osobi da na situacije reagira objektivnije, a ne refleksno. Mindfulness ima svoje korijene u istočnjačkim kulturama, no danas je to učinkovita, jednostavna i znanstveno utemeljena metoda meditacije koja se koristi u mnogim područjima života, te je u potpunosti NEPOVEZANA s RELIGIJOM.
Glavne prednosti mindfulness meditacije
Prakticiranje mindfulness-a ima mnoge pozitivne posljedice na pojedinca. Neke glavne prednosti su te da pozitivno utječe na ljudsko funkcioniranje, poboljšava kvalitetu pažnje te može pomoći u pružanju veće empatije i suosjećanja. Pozitivne utjecaje možemo raspodijeliti i prema misaonim, emocionalnim i tjelesnim.
Važno je izdvojiti da biti negativni perfekcionist često nije lagano te može stvarati velike probleme kod djece i mladih. Što negativnim perfekcionistima otežava život?
Misaono:
- Veći fokus
- Fleksibilnost razmišljanja
- Smanjena neprestana okupacija negativnim mislima
- Kreativnost
Emocionalno:
- Empatija
- Otpornost
- Zadovoljstvo
Tjelesno:
- Normalizacija razine kortizola – hormona stresa
- Normalizacija krvnog tlaka i pulsa
- Normalizacija potrošnje kisika
- Normalizacija ritma disanja
U kakvoj su vezi mindfulness i sport?
Sportaši provode mnogo vremena pripremajući se fizički i mentalno za sportska natjecanja u nadi da će poboljšati svoju izvedbu na tim natjecanjima. Međutim, mnogim sportašima te izvedbe nisu konzistentne zbog napetosti i pritiska kojeg osjećaju, nedostatka samopouzdanja i mnogih drugih prepreka. Sportaši koji doživljavaju uznemirenost vezanu uz sport i natjecanja mogu patiti i od osjećaja bezvrijednosti, fizičke/emocionalne iscrpljenosti te smanjenog osjećaja ispunjenosti. Neki sportaši vrte u glavi prošle nastupe ili se brinu o budućim akcijama te zbog toga mogu izgubiti fokus na trenutnu situaciju.
Sportaši koji prakticiraju mindfulness meditaciju imaju povećanu svijest i prihvaćanje unutarnjih i vanjskih podražaja, a to im omogućuje da svoju pažnju i energiju posvete svojim sportskim izvedbama. Mindfulness može pomoći sportašima da poboljšaju koncentraciju, a time i svoje sportske performanse. Također, mindfulness može pomoći sportašima da uživaju u svojim sportovima, a time i smanjiti potencijal za sagorijevanje (burnout). Ova saznanja sugeriraju da povećanjem fokusa, koncentracije i pažnje, kao i pomaganjem sportašima da smanje stres i anksioznost, smanjuje se sportsko sagorijevanje te se poboljšavaju misaone funkcije, odnosno prakticiranje mindfulness-a pozitivno djeluje na sportsku izvedbu.
Konkretno, prakticiranje mindfulness-a može pomoći u primjećivanju bilo kakvih nametljivih misli, anksioznosti, tjelesne napetosti u tijelu i uvjeta u okolini poput vjetra. Tada bi mogao/la odlučiti odgovoriti na predstavljeni podražaj (primijetiti vjetar, možda promijeniti smjer udarca ili primijetiti napetost i opustiti napete dijelove tijela) ili jednostavno primijetiti te osjećaje i pustiti ih da prođu. Drugim riječima, prepoznao/la bi svoje misli i tjeskobu kao jednostavne mentalne događaje i osjećaje te bi shvatio/la da su to privremena stanja koja ne moraju utjecati na tvoju uspješnost. Vježbanje mindfulness-a omogućuje ti da se prvo usredotočiš na svoje tijelo i svoju okolinu, a zatim možeš preusmjeriti pažnju na ono što će ti pomoći da optimalno funkcioniraš.
Kako „trenirati“ mindfulness meditaciju?
Naučite kako najjednostavnije možete početi s uvježbavanjem trbušnog disanja.
Prakticiranje mindfulness-a uključuje različite vježbe. Jedna od njih je, primjerice, body scan vježba koja uključuje obraćanje pozornosti na pojedina područja tijela kao što su stopala, koljena, trbuh, ramena, vrat i ruke, a pozornost se obraća na jedno po jedno područje tijela. Još jedna od osnovnih mindfulness vježba je vježba disanja. Ona uključuje duboko, ritmično disanje. Prakticiranjem tih vježbi nekoliko puta dnevno može pomoći razvijanju veće svjesnosti, a s vremenom tu svjesnost možete prenijeti na određene zadatke i aktivnosti. Primjerice, pri istezanju možete s vremenom početi prakticirati body scan vježbu i vježbu disanja. Obratite pozornost na specifične senzacije u svakom mišiću dok se istežete i primijetite svoje obrasce disanja. Nakon što ste uvježbali prakticirati mindfulness-a dok radite određene aktivnosti poput istezanja, možete početi koristiti mindfulness i tijekom sportskih događaja.
Treba imati na umu da je mindfulness vještina, stoga treba ju redovito vježbati kako bismo ju razvili, kao i u sportu. Da biste vidjeli rezultate, prakticirajte mindfulness redovito.
Ali, nemojte vjerovati nama na prvu, pogledajte što kaže Novak Đoković na pitanje što mu najviše pomaže u mečevima + VIDEO.
Sara Strejček, univ. bacc. psych.
