Jesi li se ikada našao u situaciji da si smatrao da nešto nije dovoljno dobro ako nije savršeno? Smatraš li da je to dobro ili loše razmišljanje? Gdje povući granicu kada je savršenstvo u pitanju? Perfekcionizam, kao težnja savršenstvu, dugo je bio smatran kao opći pojam. No, neki istraživači su zaključili kako postoje dvije vrste perfekcionizma – pozitivan i negativan.
Pozitivni i negativni perfekcionizam
Postoje određene razlike između ova dva tipa perfekcionizma. Prva i najveća razlika je u ciljevima. Iako i jedni i drugi sebi zadaju prilično visoke ciljeve, oni s visokim pozitivnim perfekcionizmom očekuju mnogo od sebe te imaju ciljeve koji su ostvarivi i dobro razrađen put kako ih ostvariti. S druge strane, oni s visokim negativnim perfekcionizmom sebi zadaju previsoke ciljeve koji su teško ostvariti te nemaju plan kako ih ostvariti, a ako ih i ostvare nisu zadovoljni time i ne znaju uživati u plodovima svog truda i rada.
Zatim, pozitivni perfekcionisti motivirani su postizanjem uspjeha i napretka, dok su negativni perfekcionisti motivirani izbjegavanjem neuspjeha. Zbog toga često bježe iz situacija u kojima je neuspjeh moguć te ne ustraju do kraja.
Još jedna bitna razlika između ove dvije vrste perfekcionizma je usporedba. Kako to mislimo usporedba? Pa razlika je u tome što pozitivni perfekcionisti žele vlastiti napredak i žele biti bolji od onog kakvi su bili jučer, dok negativni žele biti bolji od drugih i uvijek se uspoređuju s nekim od protivnika, suigrača ili čak idola. Ono što proizlazi iz ovoga jest veće samopouzdanje i manja natjecateljska anksioznost kod pozitivnih perfekcionista što dovodi do boljih rezultata i sigurnijeg nastupa. Negativni perfekcionisti su često napeti, pod stresom i imaju lošu sliku o sebi. Ono što još više doprinosi tome je što negativni svoje uspjehe pripisuju nekim vanjskim uzrocima kao što su trener, roditelji, publika, sreća itd., dok neuspjehe pripisuju sebi i svojim sposobnostima. Samim time još više narušavaju svoje ionako krhko samopouzdanje.
Crno ili bijelo?
Jesi li se prepoznao u nekim od ovih stvari? Možda misliš kako moraš birati koja si vrsta perfekcionista. No, nije sve crno ili bijelo. Svi mi imamo potencijala biti visoko i na jednoj i na drugoj skali. Ako je netko visoko na skali pozitivnog perfekcionizma, ne znači kako je automatski nisko skali na negativnog perfekcionizma. Mnogo puta se susrećemo sa sportašima koji su visoko i na jednoj i na drugoj skali.
Kako da budem pozitivan?
Jesi li se možda i ti pronašao u opisu negativnog perfekcionizma i više no što bi želio? Dobra vijest je kako se na tome može raditi i kako možeš izvući maksimum onog pozitivnog u sebi. Mi smo ovdje da ti pomognemo u tome. Kao prvo, moraš naučiti postavljati dobre ciljeve o čemu smo već pisali. Najbitnije je da si zadaješ manje svakodnevne ciljeve koji će ti pomoći da povećaš svoje samopouzdanje jer ćeš svaki dan imati osjećaj postignuća. Kada nešto ostvariš nagradi se pa makar i samo nekom lijepom misli (Bravo majstore! Vidiš da možeš!).
Svakodnevno radi na pozitivnim mislima i ne daj da ti greške naruše dobru sliku o sebi. Greške se svima dešavaju i tu su da iz njih nešto naučimo, da napredujemo i postanemo bolji. Svi ljudi griješe i to je potpuno normalno!
Orijentacija na angažman je još jedna stvar koja ti može pomoći da stvoriš bolju sliku o sebi. Rezultati i izvedba su nešto na što utječe mnogo stvari koje nisu pod našom kontrolom, no ono što je 100% pod našom kontrolom jest upravo trud! Nitko ti ne može zabraniti da svaki dan, na svakom treningu i na svakom natjecanju ili utakmici daš sve od sebe. Rezultat možda neće uvijek doći, no ako znate da ste dali baš sve od sebe, na kraju dana ćete u krevet leći zadovoljni i sretni sami sa sobom.
Zato nemoj oklijevati i javi nam se na besplatan info sastanak kako bi saznao nešto više o našem načinu rada i izvukao maksimum iz sebe.
Sanja Petrić, mag. psych.